Zašto je radio toliko bitan za europsku demokraciju?
Na ovo je važno pitanje nedavno odgovore dalo i Udruženje europskih radija u okviru rasprave o Europskom demokratskom akcijskom planu. Kao član izvršnog odbora ovog udruženja Luka Đurić, ujedno i potpredsjednik HRF-a, iznio nam je glavne poruke AER-a.
Brojni medijski stručnjaci, političari te predstavnici nevladinih udruga konstantno preispituju odnos demokracije i medija, jer su slobodni, neovisni i pluralistički mediji iznimno važni za funkcioniranje demokratskih društava. Vječna tema ponovno je stavljena u prvi plan zbog Europskog demokratskog akcijskog plana, a AER je napravio pregled aktualnog stanja i detektirao probleme.
Pozdravili su, prije svega, Akcijski plan Komisije za suočavanje s ključnim izazovima kao što su manipulacije izborima, sloboda medija, pluralizam te borba protiv dezinformacija i pritom pozvali Komisiju da posebice podrži neovisnost radija i razmotri njegovu značajnu ulogu u zaštiti slobode i pluralizma medija. Neovisnost komercijalnih radija je iznimno bitna, a usko je vezana uz slobodu medija i izražavanja, ali i njihovu konkurentnost. Potonje, ističu, ne smije biti ugroženo od velikih javnih radija i televizija niti online platformi koje postaju sve dominantnije u oglašavanju i distribuciji sadržaja.
Progovarajući o važnosti i utjecaju radija na javno mnijenje treba istaknuti činjenicu da je radio medij kojem Europljani najviše vjeruju, a bilježi i golem doseg (u vrijeme prvog vala koronakrize doseg je dodatno rastao). Nadalje, pokazalo se da zahvaljujući novinarima radio doprinosi očuvanju demokracije na način da prenosi pouzdane vijesti i time štiti slušatelje od štetnih sadržaja, senzacionalizma i dezinformacija. Udruženje je kao bitnu stavku istaknulo i da sadržaj koji radio nudi ne ovisi o povijesti pretraživanja, odnosno slušanja. U izvanrednim situacijama, u slučaju katastrofa i kriza slušatelji se mogu osloniti na radio kao neposredan izvor informacija kojemu vjeruju, a koji je dostupan na platformama za emitiranje čak i ako mreže, poput mobilne, zakažu.
Uzimajući u obzir sve navedeno, progovorili su o uvjetima u kojima radio danas djeluje navodeći da je njihov rad strogo reguliran na nacionalnim razinama i pod nadzorom neovisnih institucija. S druge strane, velike online platforme razvijaju se u okruženju koje velikim dijelom nije kontrolirano ni regulirano. Otvaraju ozbiljna pitanja vezana za njihovu transparentnost, odgovornost i tržišnu snagu. Ako veći broj pouzdanih izvora informacija zbog njihove dominacije bude doveden u pitanje, to će imati izravne učinke na demokraciju.
Podsjećaju da je upravo kriza uslijed koronavirusa pokazala da je radio ostao izvor kvalitetnog sadržaja, dok je na online platformama zabilježeno sve veće širenje dezinformacija. Ova situacija, zaključuju, dokazuje kako se borba protiv dezinformacija ne može prepustiti samoregulaciji online platformi već je potreban dodatni pravi okvir.