Od usamljenog vuka do multimedijalnog igrača: Radijska industrija u digitalnom stoljeću
Najjači radijski brendovi u Hrvatskoj po kvaliteti ne zaostaju za onima najuspješnijima u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji.
Da bi slušateljima pružili najbolje od modernog radija u digitalnom stoljeću nužna je stalna edukacija. Predsjednica IRI-ja Anita Šulentić, koja se posljednjih godina fokusirala na ovu temu, otkrila nam je kakva je trenutna situacija, a koji su ciljevi.
Iz škole na posao, poznata je poruka i obrazovni cilj svake zemlje, ali za dinamično tržište rada mladi moraju biti vrhunski pripremljeni, odnosno obrazovanje mora odgovarati realnim potrebama. U slučaju radija, popis i opis radnih mjesta posljednjih desetljeća značajno se mijenja, a visokoškolski programi nisu dovoljno prilagođeni suvremenim potrebama multimedijske radijske produkcije. Jednostavno, današnje obrazovanje ne prati činjenicu da je tradicionalni radijski novinar transformiran u “interaktivnog multimedijalnog novinara” od kojega se zahtijeva produkcija izvornog sadržaja za različite medije, objašnjava Šulentić.
“Imamo nove radne pozicije na konvergiranoj radijskoj postaji: programski producent, programski direktor, newspresenter, DJ voditelj koji je ujedno tehničar, realizator i montažer, urednici društvenih mreža, web stranica i mobilnih aplikacija, televizijski urednici za koje nemamo adekvatno obrazovanje. Istraženi silabusi i kolegiji preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija novinarstva i komunikologije u Hrvatskoj ne idu u prilog novim i razvijenim radijskim postajama”
Ističe i da radijskih kolegija ima vrlo malo te su orijentirani isključivo na usvajanje teorijskih znanja:
“Suprotno tomu što u Hrvatskoj nemamo obrazovne norme za rad na radnom mjestu na niti jednom masovnom mediju pa tako ni radiju, u Sjedinjenim Američkim Državama je to jasno propisano. Prema podacima američkog Ureda za statistiku, za rad na radijskoj postaji neophodno je biti minimalno prvostupnik/ca novinarstva ili komunikacija. Voditelj moderne konvergirane radijske postaje, javnosti nerijetko predstavljan kao DJ, mora biti stručnjak u poznavanju glazbe te imati široko znanje opće kulture.”
Zasada su važan dio edukacije preuzele same radijske postaje. Nove ljude, korak po korak, upoznaju s načinom rada, novim trendovima, najboljom svjetskom praksom, a sa svim novitetima moraju biti upoznati i iskusni radijski djelatnici.
Radio nije ono što je bio, danas se i sluša i čita i gleda. Nove tehnologije donose brze promjene i stoga se od zaposlenika očekuje neprestano usavršavanje. Ipak, primarni cilj je da srednje strukovne škole i fakulteti u svoje programe uključe znanja koja radijskoj industriji zaista trebaju.
“Prilagođavanje trendovima je neophodno jer digitalizacija medija mijenja sadržaj i seli ga na ostale platforme, osim postojećih konvencionalnih. Tako je upravo medijska konvergencija radijskog novinara pretvorila iz “usamljenog vuka u multimedijalnog timskog igrača” kako navodi nizozemski znanstvenik Peter Verweij, zaključuje Šulentić.