Vujčić za MS: Prerano je reći da smo na vrhuncu inflacije, a za euro smo spremni

Posljednji dan u prosincu nećemo samo reći posljednje zbogom 2022. godini, nego i nacionalnoj valuti kuni, budući da prvim danom 2023. ulazimo u eurozonu. U samom smo finišu što se tiče opsežnih priprema, a ide li sve po planu i hoćemo li biti spremni u Intervjuu tjedna Media servisa otkrio je guverner HNB-a Boris Vujčić. U razgovoru s Andreom Marić osvrnuo se i na rekordnu inflaciju i recesiju u koju smo, prema Europskoj komisiji, već zagazili.

Od 1. siječnja Hrvatska će biti dio eurozone, što znači da kune mijenjamo novom valutom. Na pitanje ide li sve po planu i jesmo li spremni, guverner odgovara:

“Svakako u ovom trenutku mogu reći da smo spremni. Imamo semafor različitih aktivnosti i u ovom trenutku nigdje nismo u crvenom. U principu smo više manje u zelenom i negdje u žutome. Pred nama je još 45 dana finiša gdje treba još puno toga odraditi prvenstveno što se tiče distribucije gotovine”.

Od 1. prosinca građani će u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti moći mogu kupiti eurokovanice za 100 kuna, a od 15. prosinca kreće tehnička prilagodba bankomata. Budući da se radi o predblagdanskom razdoblju kad je i potrošnja na vrhuncu, upitali smo Vujčića očekuje li u tom dijelu ikakve probleme. Podsjetio je da neće svi bankomati u isto vrijeme biti van funkcije kao i da je s bankama dogovoreno da neće postojati naknada za dizanje gotovine s bankomata korisnicima drugih banaka.

“Postojat će interaktivna mapa na kojoj će svi moći vidjeti koji bankomati u tom trenutku u tom prijelaznom razdoblju daju kune, a koji eure. I bitno je da će biti besplatno za sve potrošače jer se neće naplaćivati naknada”.

U vrijeme dok se pripremamo za ulazak u eurozonu, inflacija u zemlji je na rekordnih 13,2 posto. Vlada procjenjuje da će iduće godine stopa inflacije biti oko šest posto, a da ćemo i 2024. doći na ciljanih dva posto. Vujčić je odgovorio na pitanje jesmo li na vrhu inflacije i hoće li sada krenuti silaznom putanjom?

“Još je prerano za takav zaključak, ali je to pozitivan signal da se prvi puta otkako raste, rasprostranjenost inflacije počela smanjivati. Teoretski to je naznaka početka smirivanja inflacije. Morat ćemo pričekati još podataka da bismo to mogli zaključiti”.

Rast BDP-a u ovoj godini očekuje se da će biti na šest posto, Europska komisija kaže da ćemo iduće godine zabilježiti tek jedan posto, a Vlada je još opreznija pa procjenjuje rast BDP-a za tankih 0,7 posto. Iako je guverner ranije istaknuo da ćemo ući u recesiju, Komisija u jesenskoj prognozi navodi da je Hrvatsku recesija već zahvatila. Vujčić kaže da smo ovog puta u puno boljoj startnoj poziciji ako se uspoređujemo s velikom krizom iz 2008. od koje smo se godinama oporavljali.

“Jesmo li u blagom minusu ili blagom plusu, u ovom trenutku je teško reći i morat ćemo pričekati podatke. Ove naznake gospodarske aktivnosti koje mi gledamo pokazuju da smo tu negdje krajem ove godine blizu stagnacije. To nije ni približno nešto usporedivo s onom recesijom iz 2008. godine, ni s onom iz 2020. godine koje su bile stvarne duboke recesije. Ovdje se, ja bih rekao, prvenstvo radi o usporavanju gospodarstva”.

Podsjetio je da je upravo redukcija energenata bila jedan od glavnih rizika za cjelokupnu europsku ekonomiju.

“Ja bih rekao 16. studenog kada pričamo da je taj rizik puno manji, prvenstveno zato što je vrijeme dosta toplo, potrošnja plina je bila bitno manja i ja bih rekao da u cijeloj Europi rizik potrebe redukcije energenta, ako se ne znam što ne dogodi, više nije toliko značajna”.

Iako nisu iznosili detalje, u Vladi i dalje planiraju uvođenje porez na ekstra profit, a iz HUP-a tvrde da će na taj način zaustaviti investicije, zapošljavanje i rast plaća, što pospješuje recesiju i ekonomsku krizu. Upitan za komentar, Vujčić kaže:

”Treba vidjeti uopće kakav će biti prijedlog Vlade da se to moglo komentirati, ali što se tiče ovih mjera koje sam vidio, koje je Vlada donijela, one su na tragu onoga što su radile i druge europske vlade prvenstveno ograničavajući utjecaj cijena energenata što je dobro. One su imale pozitivna učinak na inflaciju za sada”.

Za kraj se osvrnuo i na to što su mnogi građani koji imaju kredite s varijabilnim kamatnim stopama u strahu da će im kamate rasti u nedogled zbog toga što je Europska središnja banka podignula referentne kamatne stope.

”Za ilustraciju da kažem za nekakav prosječni kredit nestambeni, odnosno gotovinski, jedan postotni bod porasta kamatne stope povećava otplatnu ratu za otprilike 2 posto, znači ništa strašno. Za prosječni stambeni kredit takav porast kamatne stope za jedan postotni bod povećava otplatnu ratu za otprilike 5 posto”.

Nema razloga za paniku, zaključio je guverner i naglasio da nam sam postupak ulaska u eurozonu znači i to da su ove kamate znatno niže, nego što bi bile da ne uvodimo euro.