Škoro za Media servis: Ne mislim da sam objedinitelj desnice, računam na glasove onih neopterećenih ideologijom

Još nekoliko dana dijeli nas od 30. svibnja kada će građani donijeti konačnu odluku o gradonačelniku Zagreba. U drugom krugu za vruću fotelju metropole bore se Tomislav Tomašević iz platforme Možemo! i čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro koji je ujedno bio i naš gost u Intervjuu tjedna Media servisa. S njim je razgovarala Kristina Tomljanović.

Prema najnovijim anketama koje je objavila Promocija Plus za RTL Škoro osvaja 20,5 % birača dok njegov protukandidat 63%, što je velika razlika.

”Ankete su uvijek specifična stvar, ne valja se radovati ni kad vodiš, ni tugovati kada se nema tko zna kakav rezultat. Da je po toj agenciji i po RTL-ovoj priči, u samom prvom krugu, ja ne bih ni ušao ni u drugi krug, dakle, ja nikad nisam nikada prešao četvrto mjesto. Nisam se obazirao tada, neću se obazirati ni dana. Najbolja anketa su uvijek izbori”.

U drugi krug Škoro je ušao poprilično oštro, ne štedi svog protukandidata koji ga je optužio da provodi kampanju straha i huškačku retoriku. Je li to njegova taktika, formula za uspjeh?

”Nije nikakva taktika niti formula za uspjeh, to je moja želja i želja mog tima da ustvari pokažemo ljudima o kome se radi. Ljudi moraju znati tko ima namjeru voditi Zagreb i u kojem smjeru. Mislim da to nije ni huškačka politika niti tjeranje straha, jer uistinu nikad nisam hodao uokolo, skakao u kontejnere, lupao po loncima, derao se, mahao šakom. Ja to jednostavno ne radim, to nije moj stil, to je njihov stil, ali su majstori u inverziji zamjene teza, i to im se mora priznati”.

Škoro je jučer izvukao tešku artiljeriju. Objavio je podatke o financiranju platforme Možemo! i njihovih članova, a Zelena akcija uzvratila je da su to frizirani podaci. Škoro tvrdi da je to tek početak i da još ima aduta u rukavu.

“Ono što smo mi iznijeli su javno dostupni podatci i ja ovom prigodom pozivam sve hrvatske novinare, neovisne stručnjake, revizore, ministarstvo financija, poreznu upravu da provjere to sve zajedno još jednom. U krajnjoj liniji da to i je lege artis, opet se radi o stotinama milijuna kuna gdje možete kupti jedan respirator. To je ogroman broj stvari koje smo mogli nabaviti i biti korisni za društvo. Mene zanima jesu li oni za te silne novce, kada su već zeleni, posadili jedno drvo? Jesu li napravili bilo što što je protučinidba, osim što su profesionalni aktivisti? Do sada su sisali proračun, a sada bi ga htjeli podjarmiti”.

Činjenica je da Grad Zagreb ima puno problema. Za Škoru je najveći to što obnova nakon potresa i dalje stoji na mjestu.

”Grad Zagreb će morati i to ćemo sigurno napraviti, pokrenuti taj proces sam. Ako već traže tolike papire i dokumentaciju mi moramo ljudima pomoći da te papire i dokumentaciju što prije i što kvalitetnije dobiju. Imamo prirez od 18 posto, pa idemo razgovarati s onima koji su mjerodavni da na način kada krene obnova, da ih oslobodimo tog prireza. Idemo razgovarati o komunalnoj vodnoj naknadi, idemo razgovarati što radi gradsko stambeno komunalno poduzeće. Postoji bezbroj načina, ali ono što je najvažnije, moramo biti učinkovitiji i konkretniji. I ako treba gradonačelnik grada Zagreba mora svaki dan visjeti i u ministarstvu i u Vladi i dogovoriti se da to krene, u protivnom to neće krenuti nikada”.

Smatra li Škoro da Grad treba dati svoje stanove na raspolaganje ljudima koji od potresa žive u kontejnerima?

”Definitivno treba. Grad Zagreb ima negdje na razini do 5.000 tih stanova, 900 ih je bespravno useljeno, ovi drugi su u funkciji ili nisu. Treba napraviti forenziku svega, forenziku financijskog poslovanja grada, i inventuru svega. Definitivno grad Zagreb, to je dojam svih nas, ne iskorištava svoje potencijale kad je u pitanju vlasništvo grada Zagreba”.

”Grad nema kvalitetno postavljen obrazovni sustav, mnogo zgrada nema kvalitetnu hidrantsku mrežu, nemamo ni dovoljno vrtića”, nabrajao je Škoro još neke od problema. Kada su u pitanju škole i vrtići, Škoro je istaknuo da je za njih obitelj temelj društva i da će mlade ljude poticati da imaju što više djece i maksimalno im izaći ususret oko brige i odgoja.

”Mi smo predložili i to ćemo napraviti da od devetog mjeseca vrtići i jaslice u gradu Zagrebu budu besplatni. Isto tako smo primijetili da rad vrtića ne prati obveze roditelja, pa se puno puta događa da roditelji nisu zadovoljni s tom kvalitetom usluge. I u tom smislu moramo prijeći na vrtiće, odnosno na njihov rad, koji će na neki način pomagati posebice mladim roditeljima, da njihova djeca mogu biti u tim vrtićima za vrijeme dok oni obavljaju svoje poslove”.

Upitali smo Škoru treba li mjeru roditelja odgojitelja zadržati, nadograditi ili ukinuti?

”Onim osobama koji imaju status roditelja odgajatelja treba omogućiti da dobiju trajno rješenje da rade ukoliko žele i da ta djeca ipak mogu ići u vrtić. Nemojte zaboraviti da kada dobijete tu mjeru i taj poticaj, onda vaša djeca ne smiju ići u vrtić i na neki način će biti deprivirana. Prema tome, mi to ne bi zaustavili, dapače, mi smatramo da je to dobra demografska mjera, da može biti definitivno unaprijeđena i da može biti bolja”.

Grad grca u dugovima. Škoro kaže da se svuda može rezati, ali da će prvo napraviti detaljnu forenziku jer ne vjeruje financijskim izvješćima usvojenima na Skupštinama.

”Kada se napravi ta forenzika i kada se vidi točno koja je situacija onda moramo jedan dio tih obveza reprogramirati. Grad Zagreb je dovoljno jak da napravi svoju financijsku instituciju. S novcima treba oprezno i opet se postavlja pitanje želimo li imati nekoga tko je u stanju sisati proračun, tko zna praviti vješto programe i povući stotine milijuna kuna nakon toga je učinkovitost nula ili ćemo znači imati pristup koji ja zagovaram, a to je da odgovorno vrtimo svaku kunu i da štedimo gdje god se štedjeti može”.

Ima li gradska blagajna novaca za subvencioniranje žičare?

”To je ono čime će se susresti novi gradonačelnik. Drugi krug je 30. svibnja, Dan državnosti, dan iza toga je 31. svibnja. 30. svibnja je i Dan zagrebačkih branitelja, pa 31. svibnja i Dan grada Zagreba, svečarsko raspoloženje i onda 1. lipnja. 1.lipnja gradu Zagrebu na stol dolaze i računi i plaće i obveze. U tom smislu, čini mi se da će grad Zagreb i gradonačelnik koji bude tamo sjedio 1. lipnja se definitivno morati kratkoročno zadužiti jer novaca ne može biti”.

Škoro je našao način kako bi se izgradio novi Dinamov stadion bez da Grad sudjeluje u financiranju.

”Ja sam neki dan govoreći na tu temu spominjao čak i mogućnost sponzorskih akcija, pa sam rekao da se može napraviti utakmica gdje bi karta mogla biti 1.000 kuna, ako treba i više, spomenuo sam i 8.000 kuna. Nisam pritom mislio da to treba biti karta za građane, nego sponzorski model, marketinški model, što je sasvim normalno u svijetu. Tako se gradio stadion u Sarajevu, tako su se gradili i stadioni po cijelom svijetu, a po tom modelu se gradio i Vodotoranj u Vukovaru”.

Prozvan je nekoliko puta od strane protukandidata da ne poznaje dobro lokalne teme. Nekidan je izjavio da se na Mirogoju nalazi spalionica. Zatražili smo da pojasni navedenu izjavu.

”Nisam mislio na klasičnu spalionicu. Ako sam pogriješio u tome, u krajnjoj liniji, ja sam samo običan čovjek kao što je i svatko drugi koji je vodio druge sustave. Kada sam vodio sustav Croatia Records ja zaista nisam znao koliko ima trgovina, nije me to zanimalo, znao je moj direktor trgovine. U tom smislu grad Zagreb neće ići prema spalionici, nego će Zagreb ići prema kvalitetnijem zbrinjavanju tog otpada i Zagreb treba nekoga tko će tim otpadom gospodariti na način da se to tretira kao sirovina. Mi imamo Slavena Dobrovića, profesora s Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji je tu apsolutni autoritet i on će voditi taj projekt, neću ga ja voditi”.

Iako su sličnog svjetonazora, premijer Andrej Plenković nije jasno izrekao ili pozvao birače HDZ-a da svoje glasove daju Škori. Očekuje li njihove glasove i osjeća li se sada ujediniteljem desnice?

”Ne mislim da sam objedinitelj bilo čega, ali računam na glasove onih ljudi koji su 1995. izašli na glavni zagrebački trg i proslavili pobjednike koji su oslobodili Hrvatsku, računam na glasove svih onih ljudi koji su izašli i proslavili rezultat hrvatske reprezentacije, računam i na glasove svih stranaka i članova tih stranaka neopterećenih ideologijom i naravno neka svi glasaju po svojoj savjesti”.