Piletić za MS: Ne mogu svi biti lišeni rada nedjeljom, ustavnost zabrane ne mogu prejudicirati

Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić otkrio je detalje pregovora sa sindikatima oko povišica, ali se osvrnuo i na najavu zabrane rada nedjeljom, kritikama na novi Zakon o radu, kao i o novostima koje stupaju na snagu 1. siječnja, a tiču se minimalne plaće i mirovina. Intervju je vodila Andrea Marić.

S 1. listopadom povećanje osnovice plaća za 6 posto potom povećanje od 1. travnja za 2 posto, podizanje božićnice i regresa na 1.750 kuna te dara za dijete na 754 kune – ponuda je Vlade sindikatima državnih i javnih službi. Prije nego što su krenuli stizati odgovori sindikata o prihvaćanju Vladine ponude, ministar Piletić je izrazio zadovoljstvo što je sve kratko trajalo i u ponedjeljak se očekuje potpisivanje dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru.

”U vrlo kratkim razgovorima, na petom sastanku je došao i predsjednik Vlade i mi smo sindikatima izložili što je realno, što je moguće i predsjednik Vlade prije dva dana iznio je više nego korektnu i konkretnu ponudu”.

S obzirom na to da Vlada ima obavezu do 1. siječnja unaprijediti radno zakonodavstvo, u tijeku je izrada izmjena Zakona o radu koje bi trebale stupiti na snagu prvim danom iduće godine. Prilikom predstavljanja izmjena ZOR-a u prvom čitanju, Piletiću je oporba uputila niz oštrih kritika. Iako ističe da ZOR može biti puno bolji, ostaje pri tome da će potaknuti zapošljavanje, smanjiti rad na određeno, ali i omogućiti rast plaća i mirovina. Pritom je odbacio tvrdnje iz opozicije da će omogućiti poslodavcima da radnicima umanje plaću za 30 posto bez obrazloženja o tome jesu li i za koliko zabilježili pad prihoda.

“Apsolutna neistina i netočnost. Svatko tko pogleda prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu vidi da to uopće nije točna konstatacija. Mi smo rekli ne plaća, nego naknadu plaće u posebno izvanrednim okolnostima, kao što smo imali u okolnostima pandemije kada je došlo do zatvaranja određenih pogona da poslodavac može isplatiti naknadu plaće. Pričamo o naknadi plaće, ne o plaći za rad koju poslodavac nema mogućnost umanjiti”.

Sve ostale probleme, Piletić kaže, riješit će u drugoj fazi prilikom izrade kompletno novog ZOR-a kojemu će cilj biti:

”Još unaprijediti radno zakonodavstvo na način da ipak podignemo razinu pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima. Cilj je da se dosegne broj od 80 posto. Kada bi radnici bili pokriveni kolektivnim ugovorima onda bi Zakon o radu bi bio puno manji problem nego što je danas”.

U javnoj raspravi su izmjene Zakona o trgovini kroz koje Vlada namjerava ispuniti jedno od višegodišnjih obećanja – zabranu rada nedjeljom. ”Politička poruka je da mora postojati dan u tjednu kad se moramo posvetiti obitelji”, rekao je Piletić i dodao da ne može prejudicirati koja će ovog puta biti odluka Ustavnog suda o tome, jer su trgovci ponovno krenuli s pripremanjem ustavnih tužbi, poglavito oko dijela koji propisuje iznimke tko bi mogao u dalje raditi. No namjera je da se i kroz Zakon o radu regulira rad nedjeljom da se ne bi obuhvatile samo trgovine.

”Mi sada imam odredbe Zakona da se taj rad nedjeljom mora platiti više, međutim nismo propisali koliko više. Tu želimo ispraviti i tu odredbu Zakona o radu. Da ja ne bih izlazio s konkretnim podacima, bit će to rezultat razgovora s našim socijalnim partnerima, nakon postavljanja Zakona o trgovini, da definiramo što je to i koja je cijena rada nedjeljom”.

Spominje se priziv savjesti, odnosno da bi neki zaposlenici poslodavcima mogli reći da ne žele raditi nedjeljom i za to ne bi mogli dobiti otkaz. Na pitanje kako bi to funkcioniralo i tko bi imao pravo na priziv savjesti u ovom slučaju, Piletić odgovara:

”Ne mogu sve djelatnosti bitne lišene rada nedjeljom. Postoji čitav niz žurnih službi i hitnih službi, ljudi koji moraju raditi nedjeljom jer je djelatnosti takva. No najvažnija stvar je da taj rad nedjeljom mora biti adekvatno plaćen”.

Vlada podiže i iznos minimalne plaće na 4.220 kuna ili 560 eura neto. Upitali smo ministra je li taj iznos dovoljan da se preživi mjesec, pogotovo u vrijeme rekordne inflacije.

”Smatramo da je to još jedan iskorak, ali naravno da je to još uvijek malo. Još uvijek dakle imamo prostora, međutim ova Vlada je zacrtala jasan cilj da iz godine u godinu taj limit diže i to će isto tako biti definirano i kroz Zakon o plaćama koji moramo donijeti do sredine iduće godine”.

Nakon što su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u Saboru prošle jednoglasno, od 1. siječnja umirovljenike očekuju noviteti. Prije svega porast će najniže mirovine za tri posto, dok će svim korisnicima obiteljskih mirovina one biti više za 10 posto. Piletić je podsjetio i da se uvodi mogućnost da umirovljenici uz svoju mirovinu mogu dobiti i dio mirovine preminulog partnera.

“Imat ćemo mogućnost odabrati hoćemo li ostati u obiteljskoj mirovini i koristiti povećanje od 10 posto ili ćemo uzeti svoju osobnu mirovinu i onda još 27 posto od obiteljske mirovine, odnosno od mirovine preminulog partnera”.

Umirovljenici će imati na raspolaganju cijelu iduću godinu da izračunaju i odaberu koji model žele.