Kolarić za MS: Obrazovni sustav mora učiti ljude o dezinformacijama na internetu

Stisak koronavirusa oko svijeta, čini se, slabi što zbog cijepljenja, što zbog dolaska toplijeg vremena zahvaljujući kojem više vremena provodimo na otvorenom. No, struka upozorava da je oprez i dalje neophodan. Osim korone, stigle su i zabrinjavajuće vijesti o slučajevima hepatitisa A u Hrvatskoj dok je Svjetska zdravstvena organizacija upozorila na osjetan porast broja ospica u svijetu. O svim ovim temama u Intervjuu tjedna Media servisa Bruno Perić razgovarao je s epidemiologom i ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar Brankom Kolarićem koji se dotakao i potresne priče o Mireli Čavajdi.

Nakon nekoliko tisuća novozaraženih koronavirusom dnevno, u Hrvatskoj je ovih dana ta brojka pala na petstotinjak. Kolarić ističe kako je i dalje dominantna omikron varijanta virusa.

“Trenutno su nam u cirkulaciji omikron varijante koje, srećom, očito proizvode blaže kliničke slike. Tako da, situacija kakva je sada, ne očekujem da bi se sljedećih mjeseci nešto značajnije mijenjalo, odnosno nadam se da će ostati tako. Ovo što ste i sami rekli, više smo na otvorenom i varijanta koju imamo ne izaziva teške kliničke slike.”

Pitanje je kakva će nam “klinička slika” biti na jesen, a Kolarić kaže kako se tada očekuje novo cjepivo namijenjeno zaštiti i od omikron varijante. Podsjetimo, ta varijanta koronavirusa je zaraznija od prijašnjih te može zaraziti i cijepljene osobe, ali je cijepljeni ili ne osjete ili imaju vrlo blage simptome.

“Osobe starije dobi, oni koji su u kolektivima će vjerojatno dobiti preporuku za docjepljivanje, jer nam imunitet nakon cijepljenja ne traje dugo da bi nas zaštitio od bolesti. Pogotovo u starijih osoba, pa pretpostavljam da ćemo imati još jednu preporuku za cijepljenje tim novim cjepivom u 9. i 10. mjesecu. Problem su u stvari oni koji se nikad nisu cijepili, niti jednom dozom. Oni bi na jesen mogli imati nešto teže kliničke slike. Dakle, i sada ljudi koji su teže bolesni, velika većina njih nije cijepljena.”

Osim korone, još jedan virus se ove godine proširio našom zemljom. Riječ je o hepatitisu A.

“Bolest isto prođe sama po sebi, ali traje nešto duže. Jedno dva tjedna. No, naravno, neki mogu imati opasnije upale jetre. Imali smo sada jednu epidemiju. Bilo je nešto slučajeva u prvom mjesecu, pa sada opet u četvrtom i petom. Međutim, trenutno nema nekog porasta slučajeva i nadam se da smo tu epidemiju stavili pod kontrolu.”

Ironično je da smo, nakon konstantnih apela liječnika o održavanju higijene tijekom korone, sada došli do “bolesti prljavih ruku”, kako se naziva hepatitis A. Kolarić objašnjava:

“Jedan dobar dio slučajeva je bio povezan s hranom. Dakle, osoba koja priprema nekakvu hranu, ako je zaražena i hrana bude kontaminirana onda ni pranje ruku neće pomoći ako pojedete nešto u čemu je hepatitis A. Mi smo pratili stanje i mislimo da smo situaciju sada stavili pod kontrolu.”

Kolarića smo pitali i o upozorenju Svjetske zdravstvene organizacije koja je u prva dva mjeseca ove godine u svijetu zabilježila čak 79 posto više slučajeva ospica nego u istom razdoblju lani. Riječ je o bolesti koju je čovječanstvo gotovo istrijebilo. Međutim, i dalje je prisutna zbog otpora cijepljenju za koje se zalaže manji dio društva, ali je i to dovoljno da se bolesti vrate. Upravo iz tog razloga neophodno je daljnje educiranje društva koje u ova moderna vremena nerijetko, umjesto kod relevantnih izvora, informacije traži po društvenim mrežama. Godine posla su pred obrazovnim sustavom, napominje Kolarić.

“Dakle, internet je preplavljen različitim informacijama koje su i dobre i loše odnosno točne i netočne. Ljude moramo učiti nekakve osnove – tko daje informaciju, kako izgleda, koji su potencijalni interesi… Dakle, tu ćemo morati raditi u obrazovnom sustavu na procjeni informacija koje dobijemo iz različitih izvora.”

Kolarića smo upitali i o potresnom slučaju Mirele Čavajde s obzirom da je i on sam na društvenim mrežama pozvao na sutrašnji prosvjed podrške svim ženama koje su se susrele s diskriminacijom i neadekvatnim informiranjem po pitanju reproduktivnog zdravlja od strane liječnika. Ako se u Čavajdinu slučaju sve dogodilo onako kako je opisano u medijima, to nikako nije dobro jer potkopava povjerenje u zdravstveni sustav, kaže Kolarić.

“Znamo da imamo već više primjedbi na bolnice oko priziva savjesti i nedostupnosti zdravstvenih usluga i to potkopava povjerenje. Ovaj prosvjed i sve što se sada događa je nekakva akcija da se ono što zakon omogućuje mora pružiti u zdravstvenom sustavu”, zaključuje ravnatelj NZJZ dr. Andrija Štampar.