HRVOJE BALEN: “Nestaju granice, euro postaje naša valuta – mislim da tu priliku ne smijemo propustiti”

ICT sektor u Republici Hrvatskoj godišnje ostvaruje prihod veći od 6 milijardi eura, trenutno zapošljava oko 50 tisuća ljudi, a plaće su 60% veće od prosjeka Republike Hrvatske, govori u TOPCAST-u TOP RADIJA Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT-a i objašnjava kako se radi o sektoru iznimno važnim za gospodarstvo Republike Hrvatske jer raste puno brže od ostatka gospodarstva te je on je fantastična prilika za sve one koji žele napredovati, učiti i razvijati se.

ICT sektor raste puno brže od ostatka gospodarstva, istaknuo je Balen te dodaje: “To su zadnjih godina bili uglavnom dvoznamenkasti rastovi kada govorimo o postocima (…). Trenutno sektor zapošljava, procjena je oko 50 tisuća ljudi. Zadnje mjerenje iz 2021. je 46, a sada smo sigurno na 50 tisuća ljudi i ostvaruje negdje prihoda kad pričamo u eurima preko 6 milijardi eura prihoda godišnje.”

Ističe predsjednik HUP- ICT-a kako od toga 30 posto odlazi na izvoz: “ (…) što je fantastično da se zapravo sav taj izvoz dešava s nekim stranim tržištima pa se mogu postizati i veće vrijednost (…) pa se preslikava to onda i u plaće, što znači da ovaj sektor u pravilu ima nekih 60 do 65% veće plaće od prosjeka Republike Hrvatske. I to je onda ono što je fantastična prilika za mlade ljude, za one koji žele napredovati, učiti, razvijati se.”

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u srpnju ove godine predstavio je Strategiju digitalne Hrvatske do 2030., odnosno 2032. O ključnim točkama Strategije, Balen govori: “Vidimo koliko sektor može, samo treba dobiti podršku. U Strategiji smo prepoznali dvije brojke dosta važne za nas, a to je da do 2030., odnosno 2032. ovaj sektor može narasti na 13 posto udjela u BDP-u Republike Hrvatske. Sad smo otprilike na 5 posto, što znači da ćemo i dalje ambiciozno razvijati ovaj sektor jer može narasti za dva do tri puta (op.a.).”

Kao drugu važnu stvar Strategije, predsjednik HUP- ICT-a ističe: “Želimo otprilike imati osam posto ljudi koji su ICT profesionalci u našoj radnoj snazi. Zašto je to važno? Te dvije brojke su jako vezane. Bez ljudi nema ni ovog sektora. Ovom sektoru pogonsko gorivo nisu energenti, nisu žitarice ili bilo što, nego su ljudi i ako nemamo dovoljno ljudi nećemo uspjeti. S ovom strategijom dobivamo jedno čvrsto uporište za daljnji razvoj drugih politika ove zemlje.”

O nedostatku ICT stručnjaka, Balen govori: “Svugdje u svijetu, svugdje u Europi nedostaje ljudi. (…) Moramo raditi jako puno na dovođenju stranaca i to je neka budućnost cijele Europske unije, ne samo Hrvatske.”

Sigurnost je jedna od prvih stvari koje Hrvatska nudi strancima, ističe predsjednik HUP-ICT-a, a koju često uzimamo zdravo za gotovo te nastavlja: “Zemlja je vrlo sigurna i za djecu i za odrasle. Druga stvar blizina je svega.(…) Zemlja smo na moru što je opet fantastično. Treća stvar je jedno ugodno okruženje. (…). I onda sad gledamo zadnju komponentu toga da se ovaj naš sektor u zadnje vrijeme jako brzo razvija. Imamo vrlo interesantnih firmi. Znate i sami naše jednoroge, unicorne koji privlače – znači da se ovdje razvija i neka tehnologija (…). Hrvatska je poznata po inovatorima kroz povijest (…), u svakom slučaju ponovo se razvija ta scena i mislim da je to jako velika i lijepa stvar koja se događa i kroz promociju Hrvatske kao tehnološke destinacije.”

Iako ICT sektor neprestano raste, i dalje kaskamo za drugim zemljama Europske unije, a Balen pri tome ističe njihov moto “Moramo trčati brže od ostalih” i dodaje kako će samo tako postati konkurentni za privući ljude, investicije, i klijente. U tom smislu, ističe predsjednik HUP-ICT-a, Hrvatska se mora postaviti kao dio europskog tržišta jer kako kaže, hrvatsko tržište rada više ne postoji. Strategija osim ambicioznih ciljeva mora adresirati i probleme.

Hrvoje Balen istaknuo je kako je kod drugih trava zelenija s obzirom na manja opterećenja poreza, mogu zaraditi više te im se otvaraju druge prilike.

“Ono što smo već nekoliko puta razgovarali s Ministarstvom financija jest da moramo rasteretiti rad u Hrvatskoj. Rad je kategorija koja je najviše oporeziva u Hrvatskoj u odnosu na bilo koje druge načine prihoda. Ljudi koji iznajmljuju apartmane plaćaju 300 kuna godišnje po krevetu. Čovjek koji dobiva neku malo iznadprosječnu plaću plati pola svoje plaće, maltene kroz razna davanja, poreze i slične stvari. I to je sigurno ova jako važna stvar (…)”, objašnjava predsjednik HUP -ICT-a.

No ipak, razvoj Hrvatske u sljedećih 10 godina je, ističe Balen, optimističan i zajedničkim snagama je moguće ostvariti ciljeve.

“Pa iskreno vjerujem da ovaj potencijal koji je zadan Strategijom da se može ispuniti i da možemo doći do pozicije od 13 posto udjela u BDP-u koji dolazi od ICT sektora. (…) ICT sektor je također u transformaciji. Do sada se bavio uglavnom uslugama, dok se sada više okreće prema digitalnim proizvodima i platformama koje se lakše distribuiraju i donose veću vrijednost.(…) Iz godine u godinu se povećava postotak onih koji rade digitalne proizvode i platforme, tako da je to put u kojem treba ići transformacije i industrije. (…)“

Za desetak godina Hrvatska bi mogla postati jedna bitno drugačija zemlja, zaključio je Balen.

“Povećali bi broj ljudi u IT-u sa 60 tisuća na 110/120 tisuća. To donosi neku veću dinamiku, donosi veće uplate. Imamo veće plaće koje se automatski dižu, pa zatim dolazi do toga da ćemo imati bolje zdravstveno osiguranje, bolje mirovine, bolje neke javne servise, ali ipak ljudi uplaćuju više novaca nego sada. Rekao sam u startu da IT-jevci u principu imaju 60 posto veću plaću, ali takvu plaću imaju oni koji su zaposleni u timu. Sami profesionalci i inženjeri imaju još dosta veće plaće koje ostvaruju.”

Predsjednik HUP ICT-ja smatra da se moramo orijentirati prema izvoznim tržištima.

“(…). Prodaja na hrvatskom malom tržištu je nešto što je vrlo ograničenog dosega i kao Hrvatska, zemlja sa 3,8 milijuna stanovnika koja sudjeluje u EU BDP-u s par posto, mi se moramo orijentirati prema tim izvoznim tržištima, a naše domicilno tržište – pogotovo od 1.1. je zapravo EU. Nestaju granice, euro postaje naša valuta – mislim da tu priliku ne smijemo propustiti.”

Cijelo gostovanje pogledajte niže u videu.