Don Šutalo za MS: Papa vrišti da se zaustavi pokolj u Ukrajini jer nijedan rat ne može biti opravdan

Iako se vjernici spremaju proslaviti Kristovo uskrsnuće, blagdanski stol bit će mnogima znatno oskudniji zbog poskupljenja. Bliži se i pravoslavni Uskrs, kojega će milijuni izbjeglica iz Ukrajine dočekati u tuđim domovima, tisuće njih i u Hrvatskoj. U velikom tjednu u Intervjuu tjedna Media servisa ugostili smo provincijala Hrvatske salezijanske provincije don Tihomira Šutala koji nam je otkrio kakvom se Uskrsu nada, ali i podsjetiti koji je značaj ovog blagdana.

Korizma se bliži kraju. Nakon pandemijskih velikih tjedana, nismo mogli očekivati da će ovogodišnji biti obilježen ratom u Ukrajini. Papa Franjo posvetio je Ukrajinu i Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu, pozvao je i na molitvu i post za mir te prestanak rata u Ukrajini. Osudio je ‘bratoubojice u Ukrajini’ i otvoreno kritizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog invazije na Ukrajinu. Šutalo nam je rekao je li po njemu ta kritika opravdana i može li uopće doprijeti do Putina?

”Ovo je najgori oblik ubojstva života i zato je ova kritika apsolutno opravdana. Mi kršćani vjerujemo da je život nama darovan, da mi nismo gospodari života. Po tom daru života mi se ljudi prepoznajemo kao braća i zato je ova riječ apsolutno na mjestu da se ovdje radi o bratoubojicama u Ukrajini. Hoće li ova kritika doći do predsjednika Putina? Pitanje je. Iskreno, ja sam skeptičan jer se čini da papa i on i mnogi ljudi govore sasvim različitim jezicima”.

S druge strane skandalozan postupak poglavara Ruske pravoslavne Crkve, patrijarh Kiril agresiju Rusije na Ukrajinu naziva borbom protiv ‘sila zla‘ i onih koji žele uvesti gay parade te se molio za ruske vojnike. Šutalo opet podcrtava da papa Franjo i patrijarh Kiril pričaju različitim jezicima. Podsjetio je da su se papa i patrijarh susreli i da mu je papa poručio da su oni pastiri jednog naroda i da ne smiju govoriti jezikom politike nego jezikom Isusa Krista.

“Papa je u tom razgovoru rekao da nijedan rat ne može biti opravdan jer je uvijek zlo. Ako su Kirilove izjave onakve kako su prenesene, nema šanse da se jednim zlom može spriječiti neko drugo zlo, manje zlo. To je u sebi čista kontradikcija jer se zlo zlom ne može iskorijeniti. Zato papa inzistira i pomalo vrišti – spriječite ovaj masakr i pokolj. On to zove pokoljem, a ne borbom protiv zla”.

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu osjeća cijela Europa. Rastu cijene energenata što rezultira i skupljim namirnicama. Blagdanski stol će ove godine mnogima biti vjerojatno oskudniji. Iako bit proslave nije u gozbi, nego u duhovnom slavlju, hoće li se kršćani ove godine veseliti Uskrsu?

“Vjernici se vesele Uskrsu jer u Uskrsu prepoznaju smisao života i puninu života. Jasno, ova kriza se uklapa u povijest svih kriza koje je čovjek preživio i mi vjernici znamo uzrok svih kriza. Svaki put kad mi koketiramo s grijehom, sa zlom, tu mora nastupi kriza. Znamo isto tako kako se izlazi iz kriza, mi to zovemo konkretnim djelima kršćanske ljubavi”.

Smatra da u ovom ratu možemo vidjeti i neka Božja djela koja ljudi čine, a to se odnosi na pomoć ukrajinskim izbjeglicama kojih je više milijuna, u Hrvatskoj više tisuća, a oni će pravoslavni Uskrs 24. travnja provesti u tuđem domu.

“Ovo što čine narodi pa čak i vlade u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj pa i kod nas u Hrvatskoj to nešto prekrasno. Ja sam uvjeren da će i u ovom sukobu i ratu pobijediti onaj dobri čovjek. Kako možemo pomoći tim ljudima? Možemo im pomoći našim dobrom da spasimo kod tih jadnih ljudi povjerenje u čovjeka. To će njima biti najveća pomoći ako ne izgube povjerenje u čovjeka”.

Ne smijemo zaboraviti da i u Hrvatskoj brojni građani žive u siromaštvu i bolesti, tu su i unesrećeni nakon snažnih potresa koji su pogodili našu zemlju. Mnogi će još jedan Uskrs dočekati bez topline svoga doma. Na pitanje kako svima pomoći da ga što veselije dočekaju, Šutalo odgovara da kršćanstvo siromaštvo ne prihvaća kao vrijednost, ali da radost nije nužno u materijalnom bogatstvu.

“Radost očito negdje prebiva izvan bogatog stola, iznad krasnog stana i iznad krasnih uvjeta za život. Što donosi čovjeku radost? Crkva želi čovjeku poručiti da radost očito donosi ono što mi zovemo toplinom, blizinom čovjeka čovjeku. Tu je negdje i smisao i definicija kršćanskih djela, milosrđa i milostinje. Milostinja nije kad mi dajemo jedni drugima od viška, nego kad dijelim s tobom ono što meni treba. To čovjeku daje nadu, šansu i vraća mu radost, jer mu je čovjek blizak”.

Pandemija koronavirusa jenjava, popuštene su gotovo sve epidemiološke mjere stoga Šutalo očekuje da će crkve biti pune na Uskrs, ali kaže da su već pune pogotovo mladim ljudima. Naglasio je i zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan.

“Uskrs je Božje djelo da ga nama ljudima nije lako razumjeti, ali prepoznajemo nešto prekrasno. Uskrs je apsolutno neočekivan – pobjeda života nad smrću. Posljedica toga je da ćemo mi ljudi vječno slaviti naše rođendane, naglasak na to da ćemo vječno živjeti s našim prijateljima, da ćemo vječno imati jednu bezgrešnu i čistu dušu i bit ćemo tako blizu Bogu”.

Za kraj je uputio i čestitku:

“Ja bih čestitao dva Uskrsa. Jedan je onaj povijesni koji je bio presudan trenutak povijesti kada je Isus Krist uskrsnuo i donio nam vječnost. Drugi je Uskrs utjelovljen i prepoznaje se u našim svakodnevnim danima, kad god se mi opredijelimo za dobro, to jest kad odbacimo zlo. To je Uskrs. Ja sebe oživljujem i dajem sebi neku životnu energiju. Evo ja bih našim slušateljima i gledateljima poželio i takav Uskrs, znači da ga žive konkretno u svakom danu, da se svaki put gdje god imaju priliku opredijele za život i za dobro”.