Kandidat za zagrebačkog rektora Klarica za MS: Informiranje mladih ključno za njihov ostanak u zemlji

Zagrebačko Sveučilište u završnici je procesa izbora novog rektora. Kandidati su Stjepan Lakušić s Građevinskog, Marijan Klarica s Medicinskog, Tonći Lazibat s Ekonomskog i Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Izbor za novu čelnu osobu najvećeg i najstarijeg sveučilišta održat će se 1. ožujka, a Media servis je pozvao sve kandidate da javnosti predstave svoje programe. Prvi kojeg smo ugostili u Intervjuu Media servisa je prof.dr.sc. Marijan Klarica – medicinski stručnjak, sveučilišni nastavnik, međunarodno prepoznat i višestruko nagrađivani znanstvenik te iskusan rukovoditelj koji je u dva mandata bio dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, obnašao je dužnost i prodekana, a trenutno je savjetnik dekana za obnovu. Intervju je vodio Damon Balenović.

Akademsku zajednicu 1. ožujka očekuje izbor osobe koja će naslijediti rektora Damira Borasa, a jednog od kandidata, Marijana Klaricu pitali smo zašto je baš on prava osoba za tu funkciju i kako to da se odlučio kandidirati. On ističe svoj dugogodišnji rad u zdravstvenom te visokoobrazovnom sustavu gdje je stekao veliko iskustvo.

“Vidio sam sve ono što je dobro na Sveučilištu, što su njegove snage i kvalitete, zašto je ono bitno za opstojnost i razvitak hrvatskog društva. Želim sve ono što sam dosad stekao, iskustvo i uspješne prakse, koje sam provodio na Medicinskom fakultetu, ali i šire, primjeniti na Sveučilište.”

Jedan od glavnih naglasaka u programu Marijana Klarice je posljepotresna obnova, ali i općenita obnova infrastrukture zagrebačkog Sveučilišta. Ističe pritom da je situacija s produljenim rokom za iskorištavanje sredstava iz EU fondova izrazito povoljna za takve planove.

“Iskoristiti ih u punoj mjeri da se obnovi infrastruktura, da se ona bitno popravi, ali i da se iskoristi za smanjivanje barijera koje su neke naše građevine imale za naše studente s invaliditetom. I naravno, da dobijemo uvjete za rad međunarodno licenciranih laboratorija koji pružaju veće mogućnosti za znanstveni napredak.”

Naime, upravo zahvaljujući brzoj reakciji Klarice, Medicinski fakultet može se pohvaliti da su ubrzo nakon zagrebačkog potresa obnovili oštećene zgrade, a uložena 22 milijuna kuna bit će im u najvećoj mjeri vraćena iz Fonda solidarnosti EU.

“To je jedan dobar ogledan primjer zbog čega ću inzistirati da Uprave fakulteta budu samostalne i autonomne. Baš tom brzom reakcijom, koju smo mi proveli, kod našeg fakulteta smo omogućili da se rad ne prekine. Ni znanstveni, ni nastavni, a niti stručni.”

Na tom tragu, Klarica je poručio da mu je cilj jačati sve sastavnice Sveučilišta, ali i da želi, ako bude izabran za rektora, partnerski odnos pri oblikovanju i donošenju novog zakonodavnog okvira u znanosti i visokom obrazovanju.

“Mi predstavljamo 50 posto visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Imamo oko 70 tisuća studenata i oko 10 tisuća nastavnika i suradnika. Naravno da želimo pomoći da se sustav oblikuje tako da još više i lakše napredujemo. Da on bude protočan za mlade, da nam ostaju u sustavu i da dobivamo adektvatnu financijsku pomoć.”

Jedan od problema, na razini države, je taj da mnogi mladi nakon obrazovanja u Hrvatskoj odlaze iz te iste Hrvatske kao stručnjaci koji onda svojim radom i znanjem doprinose drugim zemljama. Postoji li neki način da ih i Sveučilište potakne na ostanak? Dajemo ono što možemo, provodimo razne aktivnosti s kojima promoviramo ostanak u RH, poput Dana karijera, kaže Klarica.

“Mogu posebno istaknuti da sam, jer bilo je aktualno pitanje zadržavanje liječnika, kao dekan Medicinskog fakulteta potaknuo aktivnost Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu gdje smo pokušali pronaći optimalne specijalizacije za naše ljude, ali ih i informirati gdje mogu i kako ostvariti svoju karijeru. To je jako bitno jer izgleda da baš fali tog informiranja.”

Za vrijeme mandata rektora Damira Borasa Sveučilište u Zagrebu bilo je suočeno s brojnim problemima, a neke epizode posebno ne služe na čast toj instituciji. Imali smo, na primjer, slučajeve seksualnog zlostavljanja studentica. Kako će regulirati i procesuirati slučajeve neetičkog ponašanja, pitali smo kandidata za rektora Marijana Klaricu.

“To je za najoštriju osudu i kod takvih se slučajeva mora brzo reagriati. Naravno da je kršenje etičkog kodeksa kod neke sastavnice u nadležnosti dekana i etičkog povjerenstva te sastavnice. I onda oni moraju, primjenom kodeksa i pravila, odreagirati odmah. To su uglavnom preporuke.”

Pa se postavlja i pitanje kako povratiti ugled Sveučilišta. Klarica tu ističe upravo inzistiranje na etičkim pravilima. Tako ćemo omogućiti najkvalitetnijima da ostanu, dodao je.

“Da budu nositelj budućeg progresa. Pravi će ostati ako se budu birali po pravilima i kriterijima koji su već usvojeni. I inzistiranje na tome će pobuditi vjeru kod mladih da su oni ti koji mogu nešto napraviti. I da žele biti u takvom sustavu koji je pravedan i zna cijenit vrijednosti.”