Jugo za MS: Milanovićev rječnik neprimjeren, Stožer treba davati kraće upute

Kako to razgovaraju naši političari, kojim se jezikom služe, bi li članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite dobio prolaznu ocjenu oko komunikacije za vrijeme pandemije koronavirusa, analizirali smo u Intervjuu tjedna Media servisa s komunikacijskim stručnjakom Damirom Jugom. Intervju je vodila Andrea Marić.

Analizirajući istupe predsjednika Zorana Milanovića, Jugo ističe da je još kao predsjednički kandidat Milanović najavio da su jezik i javni prostor njegov najjači alat i da se njim svjesno služi.

”Možemo raspravljati je li to dio neke strategije ili ne. Ja bih prije rekao da nije, nego da je jer do sljedećih izbora na kojima će on vjerojatno tražiti drugi mandat, ostalo pune tri godine. No činjenica je da on traži svoj politički prostor ulazeći u nekakvo biračko tijelo HDZ-a nekim porukama i da nastoji konstantno stvarati nelagodne situacije u Vladi. Isto tako je činjenica da on u smislu jezika i terminologije pretjeruje”.
– Je li po Vama to normalno?
”Diskutabilno je li to normalno ili nema, ali mislim da je to neprimjereno”, odgovara Jugo.

Tvrdi da on nema opravdanje za ovakav Milanovićev rječnik i da osoba koja je na višoj funkciji mora imati veću odgovornost za javno izgovorenu riječ.

”Po meni nije primjereno da se služimo riječima, terminologijom i etiketiranju iz nacističke Njemačke, primjerice rječju ‘opušak’. Čak i ako se zadržimo u toj sferi političke polemike, mogao bi netko tko želi naći opravdanje, međutim u više navrata je on izašao iz okvira te komunikacije na način da je uvrijedio puno ljudi izvan te polemike”, tvrdi Jugo.

Pritom misli na studente veleučilišta i stručnih studija, prilikom minoriziranja diplome ministra obrane Marija Banožića, na što je, kaže, morao reagirati i zatražiti ispriku. No ispriku ne očekuje. A treba li osoba koja se tako izražava biti na funkciji predsjednika?

”Bi li takva osoba trebala biti predsjednik ili ne? Vidimo da po anketama i rejtingu popularnosti da Zoranu Milanoviću ne pada drastično popularnost. Postoji dio građana u Hrvatskoj koji ga podupiru i koji podupiru takvu komunikaciju. Ja ne podupire, ne njega, nego takav javni diskurs jer mislim da šteti svima nama”, rekao je Jugo.

Na pitanje sramoti li nas predsjednik u inozemstvu, Jugo se pita koliko uopće netko u inozemstvu prati dnevnopolitička prepucavanja u Hrvatskoj. Analizirao je i Banožićev stav i komunikaciju u sukobu s Milanovićem.

”Ministar Banožić je napravio neke greške u komunikaciji i siguran sam da je on toga svjestan. Dao se navući na priču o opozivu, iako je činjenica da ministar o tome ne odlučuje. Naravno da je termin ‘psihijatrijski slučaj’ isto tako jedan korak dalje. Svakome tko je gledao taj nastup je vidljivo da je on reagirao emotivno, što si ministar ne bi trebao dopustiti, ali možemo naći isprike”, istaknuo je Jugo.

Što se tiče premijera Andreja Plenkovića, kaže da je ovo prvi put da se nije dao uplesti u polemiku s Milanovićem

”On je tu gurnuo komunikaciju prema ministru Banožiću i zapravo se postavio na neki način kao arbitar. Mislim da je takvu poziciju trebao imati i u dosadašnjim polemikama i na taj način zapravo graditi svoju poziciju u javnosti . O njegovoj komunikaciji mogli bismo reći da možda previše emotivno reagira na provokacije, međutim još uvijek nivo njegove komunikacije i način na koji komunicira je puno bolji nego što su komunicirali neki premijeri prije njega”, naglašava.

Što se tiče komunikacije u Saboru, ističe da se mnogi zastupnici vode tim da će osebujnijim načinom izražavanja osigurati više minuta u medijima, ali da crtu treba podvući kod uvreda.

”Ja bih samo posjetio da je prije dvije godine Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodijelila nagradu za anti komunikatora godine saborskom zastupniku. Točka. Mislim da to najbolje ocrtava kvalitetu i razinu komunikacije u Saboru”, rekao je Jugo.

Uputio je Jugo i par savjeta članovima Nacionalnog stožera kojima pada popularnost i povjerenje građana je sve manje kako pandemija koronavirusa odmiče sve više. Tvrdi da je njihov najveći izazov bio kako komunicirati odluke i mjere koje su se s novim spoznajama mijenjale.

”Stožer je mogao to napraviti bolje. Činjenica je i što sugerira struka cijelo vrijeme, da ne postoji adekvatna kampanja za promoviranje cijepljenja. Da se mene pita u prvi plan bi išli isključivo liječnici i medicinsko osoblje. Oni bi bili nositelji te kampanje za cijepljenje koja je evidentno potrebna. Mislim da je to najveći problem”.

A to ističe jer je radio istraživanje iz kojeg proizlazi da građani u pandemiji najviše vjeruju liječnicima i medicinskom osoblju. Trebao je Stožer, tvrdi Jugo, komunicirati i da se moguće zaraziti koronavirusom nakon dvije doze cjepiva prije nego što su se takvi slučajevi zabilježili. Udijeli je savjet i onim članovima Stožera koji često o pandemiji objavljuju postove na Facebooku.

”Ako vi svaki dan napišete post na Facebooku koji se čita i prenosi od 30 redova, naravno da nitko neće prenositi vaš post u cijelosti, nego će izvlačiti pojedine dijelove i naravno da u takvoj situaciji dolazi do različitih interpretacija. Dakle treba biti konciznije, jasnije, preciznije i usklađenije koliko je to moguće. Kratko i jasno”, zaključio je Jugo.