INTERVJU Predsjednik Udruženja europskih radija: ‘Svijet se mijenja, ali radio ostaje značajan igrač’

Jeste li se ikada zapitali kako će izgledati budućnost radija? U povodu nedavnog Svjetskog dana tog iznimno fleksibilnog medija, predsjednik Udruženja europskih radija (AER) Stefan Möller otkrio je što možemo očekivati i zaključio da će radio ostati značajan igrač u novom svijetu. Intervju s ovim istaknutim kreativcem europske radijske industrije, u suradnji s udrugom HRF, donosi Amm Global Institut čiji je osnivač Ivan Jurić-Kaćunić.


Udruga Hrvatski radijski forum i ove je godine obilježila Svjetski dan radija s temom – digitalni radio. Kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost radija?

Smatram da je digitalni radio dio trenutnog hibridnog radija. Radio mora biti dostupan na različitim platformama kako bi došao do svojih slušatelja. No, za sada je i dalje dominantan zemaljski signal – FM. Istodobno, ne možemo zamisliti radio koji nije prisutan online ili putem pametnog telefona ili na svim uređajima koje danas koristimo. Budućnost radija je digitalna, ali s hibridnim načinom razmišljanja. Ne smatram da ćemo morati birati između FM/AM-a ili digitalnog radija. Neće biti ili/ili, nego oboje, za sada.
Radijska industrija nikada se nije bojala tehnološki razvijati. Radio je potpuno digitalan po pitanju studijske produkcije. Treba biti besplatan i prihvatiti različite tehnologije, kako bi došao do svojih slušatelja. Ključne riječi su “brz pristup” i “dostupnost”. Konzumente nije briga za tehnologiju, njima je bitno da je radio dostupan na svim uređajima koje koriste bez obzira o kojoj je tehnologiji riječ, da su im osigurani jednostavan pristup i korištenje. U suprotnome, slušatelji će pronaći druge izvore vijesti, informacija, zabave, glazbe i općenito audio sadržaja.

Hoće li se radio koji poznajemo promijeniti u budućnosti, s obzirom na nove digitalne servise i platforme?

Još jednom, pristup je ključan. Moramo omogućiti siguran pristup radiju, na tehnološki neutralan način, za slušatelje i za radijske postaje. AER i ja vjerujemo da partnerstvo, kao u slučaju Radioplayer Worldwide platforme, može pomoći u tome, ali može iziskivati i angažman EU kroz inicijative, kao što su Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima. Druga ključna stavka je poštena konkurencija. To uključuje javne servise, a posebno digitalne platforme, kao što su Google i Facebook, koje imaju golemu tržišnu snagu, ali bez stvarne odgovornosti i prave regulacije.
Prije bih rekao da radio kakvog poznajemo prolazi kroz fazu zdravog razvoja nego da se potpuno mijenja.

Pandemija koronavirusa je dosta promijenila radijsko tržište. S druge strane, i ova kriza je pokazala snagu radija – građani najviše vjeruju radiju. Sada se trebamo suočiti i s postcovid vremenom. Kako će se radio s tim nositi?

Radio je oduvijek bio borac. Otporan je i prilagođava se u krizama: slušanost radija je velika te se povećava od prvog lockdowna – vidjeli smo logičnu promjenu ponašanja kod slušatelja koji su više slušali radio kod kuće, manje u svojim automobilima; oglašivači žele doprijeti do svoje publike, pa će zbog toga vjerojatno i ulagati više u radijsko oglašavanje.
Za mnoge slušatelje ta je veza dodatno ojačala. Vjerujem da su i mnogi koji inače ne slušaju radio, u vrijeme krize pronašli novog pouzdanog partnera s kojim mogu provoditi svoje vrijeme, a ta se veza nastavila i u novom normalnom.

Dolazite iz Finske – kakva je situacija s radijskom industrijom u vašoj zemlji? Možete li nam predložiti neke primjere dobre prakse koji mogu biti korisni u Hrvatskoj?

Radio je najjači medij u Finskoj, zajedno s TV-om. Tjedno ga sluša 95 posto stanovništva. Prije korone, radio je šest godina zaredom imao konstantan rast od ukupno 33 posto. Radujemo se nastaviti istim putem i rasti u novom normalnom vremenu sve dok radio ne dostigne sedam posto ukupnog ulaganja u medije, trenutno naš udio iznosi pet.
Radio je po prirodi lokalan, stoga nije lako predložiti primjere koji će funkcionirati na drugim tržištima. Treba osigurati besplatno emitiranje, a da pritom radio bude dostupan slušateljima na različitim platformama s jednakim pravilima u odnosu na konkurenciju, što nadležni trebaju osigurati. Radio je tražen zbog svog sadržaja, ali to nije dovoljno ako ga slušatelji ne mogu slušati na uređajima koje koriste.
Dobar primjer iz Finske je implementacija EECC direktive. Uspjeli smo postići da finski parlament izmjeni zakon kojim FM prijamnici postaju obvezni u automobilima od prosinca 2020. Stoga, od siječnja 2021. u novim automobilima imamo digitalni i analogni radio.

Koja je vaša poruka u povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana radija?

Svijet kakvog poznajemo se mijenja. Svjetska kriza je ubrzala razvoj. Radio se dobro prilagodio u vrijeme krize, iako je komercijalni radio doživio težak udarac na ekonomskom planu. Radio je otporan medij i evoluira s promjenama u novom normalnom. Doživljava se kao tradicionalan medij, no uvijek je pratio nove trendove, bio spreman istraživati i prihvaćati novitete. Radio se polako pretvorio u hibridni medij i suočio s izazovima rastuće konkurencije. Razvija se kao dio rastuće audio industrije. Radio će u novom svijetu ostati značajan igrač u našim svakodnevnim životima.