Hanžek za MS: Tko dobije zamjensku kuću postaje vlasnik, bez posebnih uvjeta

Tjedni nas dijele od gradnje prvih stambenih objekata za stanovnike s potresom pogođenih područja. Prve su na redu obiteljske kuće urbanog modela, a detalje nam je otkrio u Intervjuu tjedna Media servisa državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek. Intervju je vodila Andrea Marić.

Nakon predstavljanja Plana za izgradnju zamjenskih kuća i višestambenih zgrada na Banovini, Hanžek je istaknuo da su prikupili 1.092 zahtjeva za zamjenske kuće.

“Većina objekata, gotovo svi, će biti na mjestu i lokacijama gdje su bile postojeće kuće. Imamo kreirana oba modela kuća urbani i tradicionalni, u 55, 70 i 85 kvadrata ovisno o članovima kućanstva. Zašto dva modela? Jer smo prepoznali obiteljsku različitost. Na tom području žive višegeneracijske obitelji pa smo dali mogućnost modela za dvije, tri generacije”, rekao je Hanžek.

Uz model svaki stanovnik podnositelj zahtjeva za zamjenskom kućom imat će pravo birati i između šest konstrukcija, a o odabranoj konstrukciji će ovisiti rokovi izgradnje, koja bi trebala krenuti u siječnju.

“Za sve konstrukcije je ista stvar, temelji su uvijek isti. Dva mjeseca je za pripremu terena i izlijevanje temelja. A izgradnja će biti ovisno o tehnologiji od mjesec do šest mjeseci. Računamo da će s kuće graditi između dva do osam, koji put u zidanim konstrukcijama zbog vremena i vlage i do devet mjeseci”.

Upitali smo Hanžeka i hoće li neke obitelji dobiti namještenu kuću, ako su ostale bez svega.

“Naravno, jer program mjera nije sveto pismo. Kroz ovo razdoblje ćemo napraviti još jednu evaluaciju te štete kod ljudi kojima su u potpunosti uništene kuće jer u jednom dijelu kuća koje će se graditi u državnom vlasništvu ćemo opremati i nužnim namještajem. U sljedećoj izmjeni programa mjera ćemo i taj dio uključiti”, rekao je Hanžek.

Zamjenske kuće postat će vlasništvo stanovnika koji su pogođeni potresom i za koje se ta kuća gradi. Na pitanje hoće li postojati ikakav uvjet za njih, primjerice da novu nekretninu neko vrijeme ne smiju prodavati, Hanžek odgovara negativno:

“To se utvrđuje zakonom. I postojeće vlasništvo je bilo materijalno pravo svakog vlasnika. Vlasniku ostaje pravo na obnovu. Mislim da je pravo od svakog od tih vlasnika da u tom trenutku raspolaže imovinom”.

Dodaje da ne smijemo zaboraviti da su neke od tih kuća dva puta u 25 godina kompletno srušene jer je to područje pretrpjelo veliku štetu tijekom Domovinskog rata. Istaknuo je da će svi oni, koji ne žele zamjenske kuće, imati mogućnost samoobnove i pravo na sredstva, ali da tada svaki vlasnik mora postupati po Zakonu o gradnji. Središnji ured u tom slučaju daje inženjera i mora se ishoditi građevinska dozvola. Osvrnuo se i na kritike netom nakon potresa da su kuće na tom području nekvalitetno obnovljene nakon rata. Kaže da ta tema nije pogođena, jer od 15 tisuća obnovljenih kuća, njih 96 u potresu stradalo.

”Znači obnova je konzekventno dobro provedena. To vam govorim odgovorno. Mi ćemo podastrijet kao Ured. U ovom trenutku nam je prioritet pripremiti obnovu, a ne raditi dokazni postupak. Zašto su neke kuće oštećene, iz razloga jer su njihovi vlasnici micali nosive zidove, spajali prostorije, potkopavali temelje i radili podrume ispod postojeće kuće.”
“Znači to ćete dokazati kad se sve riješi?”
“To ćemo dokazati.”

Što se tiče postupka javne nabave, tvrdi da je sve objavljeno i javno dostupno.

“Ja bih volio da neki koji non-stop pričaju, govorim o obnovi, netransparentnosti, koruptivnosti, da se prime posla i počnu raditi projektnu dokumentaciju i provoditi javnu nabavu. Otvaranje ponuda je javno, odluka dolazi svim ponuditeljima, procesi su transparentni. Ne namjeravam kao Ured plaćati 20 000 kuna mjesečno za aplikaciju sa točkicama, da pokazujemo gdje su koji ugovori. Sve je u elektronskom oglasniku javne nabave.”

Na učestale izjave da konkretne obnove još nema, Hanžek nabraja da je završena nekonstrukcijska obnova za 1.003 obiteljske kuće, da je ugovoreno 5.300 projektnih dokumentacija, da će kontrolirati 450 kuća koje su građani samoobnovili i da je uvedeno izvođača na dodatnih 600 kuća. Na pitanje je li moglo bolje i više te bi li bila obnova brža da se od početka napravio Zakon o obnovi kakav je trenutno u izmijenjenom obliku, odgovorio je:

“Uvijek može brže i bolje mi smo koristili na području Banovine jednu stvar koja je propisana zakonom o civilnoj zaštiti. Proglašena je katastrofa, mi smo nekonstruktivnu obnovu pokrenuli na prostoru Banovine i prije stupanja zakona na snagu jer smo se oslonili na zakonske odredbe Zakona o civilnoj zaštiti i proglašena je katastrofa i to smo pokrenuli”.

Osvrnuo se i na problem komunikacije između Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva, kao i najave ravnatelja Fonda Damira Vanđelića da odlazi s te funkcije.

“Komunikacija mog ureda, mene, ministra Darka Horvata i Ministarstva graditeljstva je izvanredna. Ne razumijem zašto je došlo do problema. Ne vidim da se s ministrom ne može komunicirati”.
”Što mislite zašto je Vanđelić najavio odlazak?”
”Sigurno postoji neki razlog. Moj razlog zašto sam danas tu nakon 8-9 mjeseci je zato što mislim da imamo neke rezultate. Kad čovjek ima rezultate mislim da ostaje”.