Balen iz HUP-a za MS: Cilj naše porezne reforme je zadržati radnike u Hrvatskoj

U ovim vremenima poslovne neizvjesnosti, inflacije, drastičnog poskupljenja energenata, a posljedično i brojnih namirnica, porezna rasterećenja poslodavaca čine se kao opravdan potez. Naravno, ako bi to rasterećenje rezultiralo time da radnici od svoje plaće dobivaju više. Upravo to će se, tvrde u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, dogoditi ako Vlada prihvati njihov prijedlog porezne reforme. S voditeljem HUP-ove radne skupine za poreznu reformu Hrvojem Josipom Balenom u Intervjuu tjedna Media servisa razgovarao je Bruno Perić.

Prema poreznoj reformi koju predlaže HUP, poslodavcima bi se smanjilo plaćanje doprinosa čime bi, kako tvrde, radnici od svoje plaće dobivali više. Voditelj HUP-ove radne skupine za poreznu reformu Hrvoje Josip Balen u Intervjuu tjedna Media servisa ističe kako bi ovaj prijedlog reforme ujedno bio i demografske naravi.

“Znamo da poslodavci svake godine sve više izdvajaju za plaće. Iz godine u godinu se vidi rast bruto plaće po stopama od oko sedam do devet posto. U ovom trenutku mi predlažemo Vladi da se to solidarno raspodijeli. S jedne strane će poslodavci povećavati plaće, a s druge strane naš prijedlog je da se Vlada prilagodi ovoj situaciji u korist radnika. Nama je u interesu ovakvom reformom zadržati ljude u Hrvatskoj.”

Konkretno, traže povećanje neoporezive osnovice plaće s 4.000 na 5.000 kuna, a da se niža porezna stopa smanji s 20 na 15 posto, a da se za onu višu poreznu stopu od 30 posto poveća prag ulaska u nju što će mnogi ljudi sigurno i osjetiti. Osim toga, da bismo postigli ono što želimo, a to je sa sadašnjih otprilike 42 posto opterećenja u nekakvim višim plaćama, spustiti se na otprilike 37 posto, onda moramo ući i u sustav doprinosa. Znači, napraviti i korekciju sustava doprinosa za zdravstvo i prvi mirovinski stup.”

Balen povlači paralelu s drugim tranzicijskim ekonomijama Europske unije u odnosu na koje je opterećenje po pitanju doprinosa niže nego u Hrvatskoj pa su one, samim time, i konkurentnije.

“Što znači da radnicima ostaje više novca na raspolaganju. Osim toga, pandemija je donijela jednu vrlo nezgodnu stvar, iako je ona vrlo praktična, ali dodatno je globalizirala tržište rada. Tako da Hrvatska više nije samo jedna jedinica unutar zajedničkog tržišta rada Europske unije nego smo dobili i konkurenciju iz ostatka svijeta gdje se ljudi često angažiraju upravo za rad na daljinu.”

Upravo oko rada na daljinu imamo velike probleme, nastavlja Balen, jer firme koje nemaju sjedišta u Hrvatskoj, a angažiraju naše radnike, imaju minimalna porezna opterećenja.

“Znači za ono što poslodavac plati za njih, ti ljudi dobivaju daleko više novca nego bilo koji hrvatski radnik upravo zbog tog jednog poreznog pristupa.”

S druge strane, sindikalisti nisu pozdravili ovaj prijedlog reforme jer smatraju da se u konačnici plaće radnika neće bitno mijenjati. Ako netko u ovo krene s nepovjerenjem, to znači da nećemo daleko doći, poručuje Balen ističući da se na ovakav način mora promijeniti i struktura gospodarstva.

“Sigurno je da će se ovo dobro odraziti i na inženjere, liječnike, programere, znanstvenike, istraživače, farmaceute, stomatologe, znači sve one struke koje su nama nužne da promijenimo strukturu gospodarstva. Moramo djelovati i na njih. S druge strane, ovo što kažete, hoće li se to odraziti na njih? Bruto 1 plaća je ona koja je najviše opterećena. To je plaća radnika i ono što mi govorimo, zapravo će se najvećim dijelom rasteretiti bruto 1, a ne trošak poslodavca. Poslodavac ima trošak zdravstvenog osiguranja koji će se minimalno korigirati, ali puno više će se sve ovo osjetiti na plaći zaposlenika.”

Stoga je deplasirano govoriti o tome hoće li zaposlenici osjetiti promjene jer apsolutno hoće, zaključio je Balen. HUP će svoj prijedlog porezne reforme predstaviti resornom ministru Zdravku Mariću kroz desetak dana.