Jokić za MS: U novom predmetu Škola i zajednica nema ideologije, svi su pošizili jer je super

Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić otkrio je više detalja o novom izbornom predmetu Škola i zajednica, osvrnuo se i na eru zagrebačkog rektora na odlasku Damira Borasa, ali i otkrio što misli o prijemnim ispitima za srednje škole kao i kako je pandemija utjecala na učenike. Intervju je vodila Andrea Marić.

Ovaj fakultativni predmet već je u pilot provedbi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, a interes za njim u Zagrebu premašuje očekivanja, rekao nam je Jokić.

“Čak 47 srednjih škola u Gradu Zagrebu je odlučilo u sljedećoj školskoj godini probati ponuditi ovaj predmet svojim učenicima. Veseli me ta činjenica, jer je predmet super, inovativan i po volji učenika. Čini me da su svi pošizili za tom šizom”, rekao nam je Jokić.

Potom je detaljnije objasnio što čeka učenike koji budu pohađali novi predmet.

“Kreće se od toga da oni u razgovoru nađu problem koji njih brine, taj problem može biti npr. vandalizam, grafiti po gradu, fast food oko njihove škole. Kada taj problem identificiraju, onda ga istražuju na različite načine, nakon toga imaju čak i priliku biti na mjestu gdje se taj problem odvija te na samom kraju ponuditi neka rješenja koja bi mogla adresirati taj problem”, ističe Jokić u Intervjuu tjedna Media servisa.

Na pitanje hoće li profesori negodovati jer se uvodi još jedan fakultativni predmet, u smislu dodatnog posla, Jokić objašnjava da od prisiljavanja nema koristi i da su upravo zato ponudili školama da same izaberu žele li ga provoditi ili ne. Objašnjava da se kroz ovaj predmet odmiče od pukih ideoloških dvojbi vezanih uz Građanski odgoj i obrazovanje. Jedan glas smo u potpunosti utišali – glas mladih, tvrdi Jokić.

“Ako krenete od nekoga tko ima 16, 17 godina i ako je ono što njega zanima pitanje javnog WC-a, cijene javnog prijevoza ili kredita, onda krećete od nekog važnog problema, onda probijate ideološke barijere i od mladog čovjeka činite upravo ono što bi trebao biti Građanski odgoj i obrazovanje – da on prepozna neki problem, da se poveže s ljudima oko sebe, ovoga puta učenicima, da se aktivira i da djeluje, da drži odgovornima te političarke i političare te da ih jednim dobro plasiranim udarcem udare točno u međunožje, tamo gdje ih posebno boli. Jer ako ih nešto boli, boli ih kada im to kaže netko tko ima 16 godina”, naglašava Jokić.

Dodao je da će 15. ožujka Školu i zajednicu predstaviti svim županima. Što se tiče prijedloga Ministarstva obrazovanja o uvođenju prijemnih ispita za upise u srednje škole, Jokić ga u načelu podržava, ali nije siguran koliko će škola to prihvatiti, poglavito jer u nekim krajevima zemlje ima manje učenika nego upisnih mjesta.

“Takav prijemni ispit na razini srednje škole u većini odgojno-obrazovnih ustanova ne bi polučio željeni rezultat. Ipak smatram da je jako dobro da se omogući školama takav oblik dodatnog ispitivanja i da na taj način mogu bolje izabrati one kandidate koji su kvalitetniji za njihov program”. No izričito je protiv male mature jer je mišljenja da nije moguće napraviti jedan ispit koji bi mogao biti ključan za selekciju osnovnoškolaca za određene srednje škole.

No izričito je protiv male mature jer je mišljenja da nije moguće napraviti jedan ispit koji bi mogao biti ključan za selekciju osnovnoškolaca za određene srednje škole. Stoga smatra da ima bolji prijedlog:

”Nema toga koji je 5.0. Bilo bi puno bolje ukinuti taj opći uspjeh i staviti veći fokus na one ocjene iz onih predmeta koji su važniji za nastavak srednjoškolskog obrazovanja. To je jedna velika novina koja bi poboljšala hrvatsko školstvo za 20 godina – od petog razreda bi država mogla osigurati ispite koje bismo mi u našem razredu mogli primijeniti recimo na polugodištu pa i na kraju godine. Na taj način biste vi dobili povratnu informaciju gdje ste vi u odnosu na vaš razred, na taj način bi i nastavnici objektivizirali svoje ocjenjivanje, odmaknuli pritisak roditelja od petog razreda, a vi biste dobili povratnu informaciju – daj bolje napravi ovo, malo više uči ovo”.

Što se tiče nakane da se uvede cjelodnevna nastava, ističe da je to puno kompleksniji zahvat nego što se čini, jer treba osigurati dosta sadržaja koji sad u školama ne postoji. Također ističe da to ne bi bila dobra ideja za učenike s ruralnih područja koji nakon nastave pomažu roditeljima s poslom. Osvrnuo se i na plan da se ukinu bodovi za zdravstvene poteškoće prilikom upisa u srednje škole, zbog toga što se to pravo često zloupotrebljava.

“Načelno podržavam da se uvede red. Red se mora uvesti, jer ako se zloupotrebljava neko pravo, naročito nekoga tko je u potrebi, onda država mora reagirati. Međutim nije adekvatna reakcija da svima ukineš to pravo”.

Bliži se izbor novog zagrebačkog rektora, što znači da sa čela Sveučilišta u Zagrebu odlazi Damir Boras. Jokić kaže da se Sveučilište diči autonomijom, ali da ta autonomija mora ići uz odgovornost.

”Akademska zajednica se često prodaje politici za vrlo sitne stvari. Prodaje se za dva koeficijenta, za nečije zaposlenje, za dva ručka, janjeći butić i dobru bocu vina. Akademska zajednica bi u ovom društvu trebala biti nešto u potpunosti drugačije. Trebala bi biti zajednica koja pomiče društvo prema naprijed, koja otvara pitanja, koja štiti prostor razgovora, dijaloga i slobode, koja nije ni diskriminirajuća, a koja se ne vodi onim boljkama hrvatskog društva – korupcijom, klijentelizmom i nepotizmom. Mandat koju upravo završava uvelike je obilježen takvim stvarima”.

Dotaknuo se i rezultata velikog istraživanja o utjecaju pandemije na učenike. Odrazila se pandemija koronavirusa negativno kada su u pitanju tjelesno i psihičko zdravlje, ali pozitivno kada su u pitanju odnosi s roditeljima, prijateljima i nastavnicima.

“Posebice su pogođene djevojke i studentice pa i žene. One su uvelike pogođenije ovom cijelom situacijom, nego muškarci. Djevojke i žene, naročito one koje su uspješne u školu, za njih je ova situacija bila takva da je poremetila strukturu, njihova svjesnost, koja je na neki način iskazana i izraženija nego kod dječaka, je više utjecala i iz tog aspekta je zapravo bilo za očekivati da će se ona više odraziti, naročito na psihičko zdravlje”.

Za kraj i jedna zanimljivost, što ipak nije patilo u učeničkoj dobi tijekom pandemije.

“Sve im nedostaje, čak i kvalitetno obrazovanje, a jedino im ne nedostaje zaljubljivanje”.