12. DEM: Može li obrazovni sustav pratiti potrebe medija i što donose nove tehnologije?

Foto: Dani elektroničkih medija

Nakon konstruktivne rasprave o novom Zakonu o elektroničkim medijima, na 12. Danima elektroničkih medija u Zadru uslijedile su panel diskusije o neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama medija te o uvođenju novih tehnologija.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak tijekom rasprave na panelu „Tržište rada i mediji“ istaknula je da je obrazovna reforma prvi korak našeg ulaska u 4. industrijsku revoluciju i početak rješavanja problema. “Ključno je pitanje – ima li snage obrazovanje danas djelovati na tržište rada i odgovoriti na buduće potrebe, a ne samo sadašnje. Zapravo je dobitna kombinacija u obrazovanju da studenti i učenici dobiju fundamentalna znanja, a da se bave i razvojem socijalnih vještina, ključnih kompetencija za 21. stoljeće, a to su prije svega digitalne kompetencije, rješavanje problema i najvažnije – razvoj kreativnosti i inovativnosti”, istaknula je Divjak.

Foto: Dani elektroničkih medija

Da je tržište rada danas izuzetno dinamično i da se s tim moramo suočiti, poručila je i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marija Knežević Kajari. “Globalizacija i digitalizacija su stvorile nova zanimanja za koja moramo biti spremni, a to znači da moramo biti povezani s obrazovanjem. Bez pravog obrazovanja povezanog s tržištem rada, mi nemamo o čemu razgovarati”, rekla je Knežević Kajari.

Anita Šulentić iz Udruge Hrvatski radijski forum istaknula je činjenicu da visokoškolski programi nisu u potrebnoj mjeri prilagođeni suvremenim potrebama multimedijske radijske produkcije. “Imamo nove radne pozicije na konvergiranoj radijskoj postaji: programski producent, programski direktor, DJ voditelj koji je ujedno tehničar, realizator i montažer, urednici društvenih mreža, web stranica i mobilnih aplikacija, televizijski urednici za koje nemamo adekvatno obrazovanje”, objašnjava Šulentić.

Foto: Dani elektroničkih medija

Ta se tema često pokreće i u HUP-u. “Poražavajuća je i činjenica da u Hrvatskoj bilježimo jako mali postotak cjeloživotnog učenja te nezainteresiranost i nepoticanje ljudi koji nemaju kvalifikacije da bi mogli raditi i biti korisni u budućnosti kamo težimo“, zaključila je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja.